Održivi prijevoz

Svi mi volimo stići brzo i sigurno s jednog mjesta na drugo i računamo na to da možemo nekamo otputovati za praznike ili zbog posla. Trebate samo pogledati gužve na gradskim ulicama za vrijeme najgušćeg prometa da biste shvatili kako stvari zaista stoje.

Očekuje se da će se broj kilometara koje mi kao putnici prijeđemo u idućih 40 godina udvostručiti. Kada je riječ o putovanjima zrakom, ta će brojka rasti dvostruko brže.

Stoga nam je potreban prijevoz koji će omogućiti napredak i razvoj našeg društva jer trenutni napori koji se ulažu u rješavanje ovog problema za posljedicu imaju pojavu zagađenja, zagušenja i manjka sigurnosti. Gdje se krije rješenje?

Prvo i osnovno krenimo od nas. Da, istina je, mi smo dio tog rješenja. Umjesto da vas ovdje zatrpavamo nekim stručnim analizama i formulama, počnimo od općeg znanja.

Znamo da je prijevoz na fosilna goriva (pročitajmo u miru još jednom - F O S I L N A goriva) više skoro pa neisplativ, a kada putujemo u našim limenkama na benzin ili dizel isto tako ispuštamo silne štetne tvari u zrak.

• 1 litra običnog benzina nastaje od 23.5 tone organskog materijala s oceanskog dna.

• Ukupna količina fosilnih goriva iskorištenih 1997. godine je rezultat 422 godine
  ukupne biljne tvari koja je rasla na kopnu i u svim oceanima.

No dobro, sada znamo što je to što nas je godinama pokretalo ali koja je alternativa tome? Ima li što jeftinije, bolje, da nemoramo misliti svaki puta kada ulijevamo gorivo u auto na to koliko zagađujemo okoliš?

Pa prijeđimo na praktične primjere. Europa (u kojoj se i mi nalazimo od stoljeća 7.) prijelazi na ekonomiju temeljenoj na niskoj razini CO2. Što to točno znači? Gleda se da se u svim sektorima gospodarstva prijeđe na primjerice alternativna goriva kad pričamo o prijevozu.

Eko javni prijevoz je jedan od velikih tema. Mi naravno ne zaostajemo u ovom koraku i Hrvatska ima svoje adute. Primjer nalazimo u većim gradovima poput Zagreba, Rijeke i Osijeka koji su već prešli na neka od alternativnih goriva pa pogledajte slijedeće članke: 

U slijedećem članku pročitajte koji  je još važan razlog prelaska na alternativna goriva :

• Na cestu napokon izlazi svih 60 autobusa na plin

Slavonci nam u slijedećem članku kratko i jasno poručuju koji su njihovi prioriteti.

• Ekološki javni prijevoz u Osijeku

Znači, kada pričamo o alternativnom gorivu u javnom prijevozu, najčešće nam padnu na pamet plin ili bio dizel. Osim što ova goriva proizvedu manje štetnih tvari, ona su i jeftinija.

Zapitajte se, a gdje smo mi u toj priči? Što mi možemo napraviti i kako mi možemo utjecati na smanjenje ispuštanja štetnih tvari i pritome uštedjeti novac.

Spomenuli smo već kako volimo zbog odmora ili posla putovati. A kako mi to zapravo putujemo?

Putujemo svojim automobilima, autobusima, vlakovima, avionima....

Naravno, ako želimo paziti, biti svjesni i uzorni, a pritom neželimo odustati od lagodnog putovanja u našim "limenkama" onda nemamo auto na benzin ili fosilna goriva. Ali tko si to kod nas uopće može priuštiti? Moramo jednokratno izbrojati puno novčanica ali dugoročno zapravo štedimo.

Isto tako ako imamo auto možemo koristiti "carpooling"!

Neki od nas već znaju što je to, a za one koji neznaju, vrijedi sada biti malo pažljiviji zato što slijedi objašnjenje ove fantastične ideje.

Carpooling je ideja stvaranja zajednice koja je vjerojatno krenula iz prenatrpanih parkirališta velikih kompanija, gdje su svi zaposlenici, a u nekima ih ima i par tisuća, dolazili sami svojim autima.

Pa znate i sami, kada se vozite na posao ujutro u gužvi, kada pogledate auto koji na semaforu stoji pored vas i uočite čovjeka koji, kao i vi ide na posao, onaj iza isto tako, a i onaj iza njega. A sada zamislite kada bi svi ti ljudi koji idu u istom smjeru podijelili vožnju! Znači, umjesto da se vozite na posao u svojem autu, sami, netko dođe po vas , ostavi vas na poslu i pokupi na povratku s posla.

Hmmm..... ili morate negdje hitno na put, a vaš auto je u kvaru ili uopće nemate auto.

Nemoguće? Pa to ne samo da je moguće, nego se ovaj sistem koristi u svijetu od ranih 90-ih prošlog stoljeća. I kod nas ovaj sistem ima sve više korisnika pa pogledajte gdje to sve možemo naći, pogledajte koliko ljudi kod nas to već koristi:

• Facebook grupa tražim/nudim prijevoz
• Oglasnik prijevoza
• Carpooling HR
• Ajmo skupa

I još puno drugih.

Ako nismo baš u mogućnosti onda biramo vlak.

Niti jedan drugi oblik prijevoza ne može se pohvaliti energetskom učinkovitošću kao što to može željeznički promet. Štoviše, ta vrsta prometa jedini je smanjio svoj udio emisije CO2 od 1990. godine, dok su svi ostali oblici prometa povećali svoj udio. Osim toga, oko 80% europskoga željezničkog voznog parka koristi električnu energiju, što znači da se većina vlakova može preusmjeriti na čistu električnu energiju kada postane dostupna.

Pogledajmo koja je budućnost prijevoza, što to stručnjaci predviđaju i koje su to ideje koje će se ostvariti u bližoj ali i daljnjoj budućnosti?

• Ceste prekrivene solarnim pločama

Kada pričamo o događanjima u HR, dolazi nam još jedan zanimljivi sistem

Zamislite koncert vama najomiljenije grupe, morate ih vidjet uživo! Gledate gdje se mogu kupiti karte, kupite ih na vrijeme i kada napokon dođe taj dan, spremite se, nađete se s prijateljima i odjednom se pojavi pitanje prijevoza.... idemo tvojim ili  mojim? Ma ne pa popit ćemo nešto tamo, ajmo radije s tramvajem/busom.

A sada zamislite da vaša karta za koncert vrijedi i za javni prijevoz!

Da dobro ste pročitali, karta za koncert,festival ili bilo koje drugo zabavno događanje vrijedi i za javni prijevoz!

To postiže "Ekologizacija događanja" koju provodi Alexanders Event Planning.

Možemo zaključiti da se i naše okruženje polako modernizira i ide prema našim željama, prema željama korisnika!

Pametno odvajanje otpada

Kada pričamo o pametnom odvajanju otpada onda mislimo na to da svaki otpad ima svoje mjesto.

Godinama smo svoj kućni otpad jednostavno bacali u kante koje smo dobili od gradskih komunalaca. Danas se spremamo naučiti da otpad treba sortirati kako bi se poslije ponovno iskoristio za nešto korisno.

Nažalost, puno nas još ne zna razloge zašto treba odvajati otpad. Svima nam je poznati primjerice sistem povratnih boca. Ovo je mjera poznatija pod imenom "spriječavanje nastanka otpada".
Samim time što povratne boce više ne bacamo u smeće nego ih odvajamo, spriječili smo nastanak velikih količina otpada za koje više ne bi imali mjesta.

Naši susjedi iz Europske Unije već dugi niz godina prakticiraju odvajanje otpada i za njih ovo je svakodnevnica. Naravno i Hrvatska se je odlučila ulagati u spriječavanje nastanka otpada tako da neki hrvatski gradovi već počinju odvajati otpad, a drugi gradovi slijede taj primjer.

U nastavku pogledajte primjer grada Krka koji je zahvaljujući odvajanju otpada smanjio količinu otpada na svom deponiju za 40%

Kako ovo izgleda u praksi? Uskoro će svuda u Hrvatskoj osvanuti 6 različitih spremnika za odvajanje otpada...za početak, a onda će po potrebama građanstva nastati još par.
Za primjer ćemo uzeti Austrijance koji odvajaju 70% svog otpada s čim su u samom europskom vrhu.

Na gornjoj slici vidimo 7 spremnika koje koriste Bečani. Beč koji se veličinom i brojem stanovnika ne može mjeriti sa Zagrebom ima odličan sistem odvajanja. Svaka zgrada, kuća ima svojih 7 spremnika. Prije smo spomenuli kako mi dobivamo 6 spremnika pa koji je to spremnik koji je viška?
Svaki spremnik za odvajanje otpada u EU  ima svoju boju kako bi odmah bio prepoznatljiv.

CRNI: OSTALI OTPAD
CRVENI: PAPIR
SMEĐI: BIO OTPAD
PLAVI: LIMENKE, ALUMINIJ, METAL
ŽUTI: SAMO PLASTIČNE BOCE
BIJELI: STAKLENE BOCE

Ovo je standard koji dolazi kod nas, međutim Austrijanci imaju još jedan spremnik

ZELENI: ŠARENO STAKLO


Novim režimom odvajanja otpada i zakonom koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 23. srpnja 2013. godine ulazimo u novo razdoblje. U nastavku pročitajte članak o tome.

NOVA PRAVILA ZA RAZVRSTAVANJE OTPADA 

Ova pravila uskoro će postati standard i u svim sektorima, tako i u organizaciji događanja gdje dolazi sistem povratnih čaša po sistemu povratnih boca, gdje će se u startu riješiti ogromni otpad koji nastaje korištenjem jednokatnih čaša koje nerado nalazimo poslije velikih događanja na zelenim površinama.

Znači, dolazi novo vrijeme gdje ćemo se informirati i svi skupa pomoći da da smanjimo količinu otpada i pokušamo spasiti naš okoliš za koji smo nerazdvojno vezani.